Žene na selu mogu voditi uspješne biznise, nisu samo domaćice

Žene na selu mogu voditi uspješne biznise, nisu samo domaćice

Život žena na selu i njihov rad tradicionalno se uglavnom odnosio na kućne poslove, poljoprivredu i stočarstvo. To je jedan od oblika rodne neravnopra

Ovo su ljudi koji odlučuju o sudbini rijeka u BiH: Pošaljite im pismo i tražite zabranu malih hidroelektrana
AFTER THE WRITINGS OF INFORADAR: KS Prosecutor’s Office opened a case on corruption in the FBiH Parliament
Društvo bez šansi: Koliko BiH izdvaja za nauku?

Život žena na selu i njihov rad tradicionalno se uglavnom odnosio na kućne poslove, poljoprivredu i stočarstvo. To je jedan od oblika rodne neravnopravnosti, i nedostatka prilika za žene. No, Lejla Zvekić iz sela Delići kod Žepča dokaz je da može drugačije. Sve je počelo četvoromjesečnom obukom šivenja, a Lejla sada ima sopstveni biznis „AdlaDalal Decor“.

Njen biznis je izrada dekorativnih proizvoda poput jastučnica, posteljina, stolnjaka i nadstoljnaka.

Lejla Zvekić

Vidjela sam potrebu za dekorativnim stvarima i otvorila sam svoj biznis. Međutim, najveću pomoć sam dobila od Razvojne agencije Žepče (RAŽ), u iznosu od 6.000KM, da unaprijedim svoj biznis. To ću da iskoristim da otvorim radionicu, mislim da ni u gradovima neće biti ono što sam zamislila, nešto kao iz crtića“, kaže Lejla.

Pomoć koju je dobila puno joj znači, a bez nje biznis bi se sporije razvijao jer je ulaganja previše: od materijala, preko mašina za rad, dizajna proizvoda, do pakovanja. Dodaje da pomoć RAŽ-a nije samo finansijska, već i savjetodavna i konsultativna.

Želim da pokažem da selo nije samo poljoprivreda, da žene mogu uspjeti i ako se bave i drugim poslovima, prema tome su i dobre majke i dobre supruge, ali da imaju svoj doprinos, da imaju svoje novce, bez obzira što muž radi“, dodaje Lejla.

Na tri duluma zemlje u selu Pavino Brdo prije pet godina Pava Slišković zasijala je vinovu lozu. Već tri godine prozvodi vino koje uglavnom proda na kućnom pragu. Kupci su uglavnom prijatelji, rodbina, ili oni koji po preporuci odu do žepačkog sela po litre kvalitetnog domaćeg vina. Pava kaže da u BiH nije lako biti ni preduzetnik ni preduzetnica, ali sve je lakše kada imate pomoć institucija.

Pava Slišković

Moram priznati da pomoć Razvojne agencije Žepče znači puno. Već godinu dana sarađujem s njima. Pružaju nam i obuke i svaki oblik pomoći. Jako puno su nam pomogli, preko njih smo dobili prešu i prskalicu, RAŽ nam puno znači“, kaže Pava.

Razvojna agencija u Žepču primjer je kako lokalne zajednice budžet mogu učiniti rodno odgovornim. Gender centar Federacije kaže kako je rodno odgovorno budžetiranje neophodno sredstvo koje podrazumijeva poštovanje načela rodne ravnopravnosti tokom pripreme budžeta, te raspodjele i dodjele finansijskih resursa.

U Bosni i Hercegovini budžeti, u većini slučajeva, nisu kreirani prema principu koji uvažava potrebe oba pola“, navodi se na stranici Gender centra FBiH.

Žepče: Na koji način RAŽ pomaže preduzetništvu kojeg vode žene?

Opština Žepče od 2012. kontinuirano radi na uspostavi mehanizama za unapređenje položaja žena u društvu kroz oblast strateškog planiranja i upravljanja i kroz mjere podrške preduzetništvu kojeg vode žene.

Opština Žepče je 2012. prepoznala potrebu da u svoje lokalne politike ugradi rodni aspekt i određenim mjerama/projektima pokuša da unaprijedi ravnopravnost polova u lokalnoj zajednici i ženama pruži podršku. Uveden je rodno senzitivni jezik u sve akte koji se donose i osigurano je rodno osjetljivo prikupljanje, vođenje, analiziranje i prikazivanje statističkih podataka i službenih evidencija koje je razvrstano po polu. Izrađen je prvi Gender akcioni plan koji je više puta ažuriran. Svrha je da se u okviru projekata prate indikatori koji se odnose na žene i postizanje konkretnih rezultata u oblastima koje su od značaja za žene, a to su ekonomija, javne politike i socijalna i zdravstvena zaštita“, kaže direktorica Razvojne agencije Žepče, Branka Janko.

Direktna podrška RAŽ-a ženama vlasnicama biznisa odvija se kroz uspostavljeni Centar za investitore koji je namijenjen podršci domaćim preduzetnicima, ali i investitorima koji namjeravaju pokrenuti biznis u ovoj srednjebosanskoj opštini.

RAŽ pruža i informacije o aktuelnim projektima, pomaže u promociji biznisa, tokom pisanja projekata, izrade biznis planova.

Rodno odgovorna komponenta u radu opštinskih institucija je i usvojena Vizija razvoja mjesnih zajednica zasnovana na principima: reprezentativnost, odgovornost, inkluzivnost, koordinacija, transparentnost i hijerarhija.

Rezultat tih aktivnosti je povećan broj žena u organima mjesnih zajednica i to na način da je minimalno jedna žena izabrana u Vijeće MZ. Ukupan broj žena s krajem 2022. godine je 58 žena, u odnosu na 2021. godinu kada je taj broj iznosio šest. Trend povećanja žena u preduzetništvu nastavljen je u 2022. godini“, kaže Janko.

Samo u prošloj godini kroz projekte samozapošljavanja novčanu pomoć dobilo je 10 biznisa koje su osnovale žene.

Redovno se pruža novčana podrška ženama koje se bave poljoprivredom i imaju registrano poljoprivredno gazdinstvo, njih 20 je dobilo tu pomoć. Takođe, u okviru transfera za NVO sektor, redovna je podrška udruženjima koja okupljaju članice žene.  Zaključno sa 2022. godinom, broj žena koje su na čelu preduzeća u opštini Žepče je: 51 žena (d.o.o.) i 149 obrta. RAŽ priprema i provodi projekte koji direktno ili indirektno doprinose ravnopravnosti polova u opštini Žepče. U 2022. godini provedeno je osam projekata u koje je bilo uključeno 150 žena kroz programe obuka i savjetodavne podrške“, priča Janko.

Od 2014. prilikom dodjele novčanih sredstava za samozapošljavanje nezaposlenih osoba s područja opštine Žepče žene koje apliciraju imaju dodatnih pet bodova za razvijanje svog preduzetništva. Većinom su to obrti u sektoru usluga, poljoprivredne proizvodnje, zanatstva i rukotvorina.

Na godišnjoj razini broj žena koje su aplicirale na sredstva samozapošljavanja kroz obrte i kompanije je bio u prosjeku 50%, odnosno otvarano je godišnje 5-6 biznisa od strane žena. U nekim godinama je to bilo i 10 biznisa. Od 2014. do 2022. godine broj biznisa koje su pokrenule žene je oko 54,“ dodaje Janko.

Maja Bosnić, ekspertica za javne funansije i rodno odgovorno budžetiranje (ROB), pojašnjava da ROB omogućava prije svega da vidimo šta se zaista dešava sa budžetskim izdvajanjima – ko su stvarni korisnici i korisnice, ko ima pristup uslugama koje se finansiraju.

Na taj način rodne nejednakosti postaju vidljive u budžetu i omogućavaju donošenje boljih, efikasnijih i pravednijih budžetskih odluka. Zapravo, dosta je nejasno kako se ovako dugo budžetira bez da se uzimaju u obzir različite potrebe različitih grupa u društvu i rodne nejednakosti. Rodno odgovorno budžetiranje prepoznaje da sve budžetske odluke imaju uticaj na situaciju u društvu i doprinose produbljenju i/ili smanjenju rodnih jazova“, pojašnjava Bosnić.

Glavna funkcija ROB-a je ispunjenje cilja ravnopravnosti i plansko budžetiranje, ali možemo li akcije poput dodjele dodatnih pet bodova ženama na konkursima za dodjelu grantova smatratiti rodno odgovornim budžetiranjem?

ROB podrazumijeva cijeli budžetski proces u koji je integrirana rodna analiza budžetskih izdvajanja. Dakle, ako je na temelju rodne analize uočeno da žene imaju ograničen pristup grantovima i da je potreban dodatni podsticaj za žene, sasvim je u redu i rodno odgovorno dodati tih pet bodova. Jeste, to je dio rodno odgovornog budžetiranja, ali ne i cijela slika“, kaže Bosnić, čije su TedTalks o ROB-u pogledali milioni ljudi širom svijeta.

Kaže da nije pesimistična po pitanju rada na ROB-u u BiH, te da je BiH godinama implementirala različite aktivnosti po pitanju uvođenja ROB-a.

Reforma uvođenja ROB-a je specifična jer zahtijeva povećanje kapaciteta kako ministarstava finansija koja vode budžetske procese, tako i ministarstava koja trebaju analizirati i ‘orodniti’ svoje programe i projekte. I FBiH i RS su dosta radili sa ROB“, dodaje Bosnić.

Austrija je jedna od pionira i izvrsnih primjera rodno odgovornog budžetiranja gdje se vide fantastični rezultati, ali i zemlje poput Maroka i Indonezije.

ROB je reforma koja je ‘here to stay’ provodi se u više od 90 zemalja svijeta i postaje dio ‘redovnih’ budžetskih reformi, što je i cilj“,  pojašnjava Bosnić.

Budžeti u BiH uglavnom nisu programski, pa je teško očekivati i da budu rodno osjetljivi. Upravo u lokalnim zajednicama koncetrisana je moć promjene jer u lokalnim zajednicama žene trebaju više budžetske podrške.