Sudski policajac godinama nezakonito uzima desetine hiljada KM za propale građevinske radove

Sudski policajac godinama nezakonito uzima desetine hiljada KM za propale građevinske radove

Sudski policajac Ramel Šorlija koji se predstavljao i kao građevinski radnik, moler, keramičar ili zidar i vlasnik nepostojeće građevinske firme u naj

Abuse of the power of attorney: Lawyer more expensive than the compensation
Sarajevo među najzagađenijim gradovima svijeta
SIPA pretresa vikendicu Zijada Mutapa, osumnjičenog za ometanje istrage u slučaju “Dženan Memić”

Sudski policajac Ramel Šorlija koji se predstavljao i kao građevinski radnik, moler, keramičar ili zidar i vlasnik nepostojeće građevinske firme u najmanje pet slučajeva građane je prevario uzimajući novac za unaprijed dogovorene radove koje često nije adekvatno završavao ili ih je ostavljao nedovršenima. Građani su za radove najčešće plaćali u gotovini, koja i nikada nije vraćena iako poslovi nisu završeni. 

Damir Zulić iz Vogošće jedan je od prevarenih građana kojem se gradnja garaže pretvorila u noćnu moru. Osim Zulića još najmanje pet osoba, do kojih je došla Infoveza, su žrtve dobro organizovane prevare iza koje stoji sudski policajac Ramel Šorlija. On godinama uzima novac za građevinske radove koje izvodi nekvalitetno i ne završi ih, a novac ne vraća. Kada prevareni građani traže povrat novca Šorlija kreće sa manipulacijama i prijetnjama. Neki od prevarenih građana s kojima smo stupili u kontakt iz straha su odbili javno govoriti o prevari.

„On je policajac, iza njega stoji država“, kaže jedan od prevarenih građana koji je odbio razgovarati s novinarima Infoveze.

Šorlija svoje žrtve godinama pronalazi na platformi Facebook u raznim grupama koje u svom nazivu imaju riječ „majstor“. Za naše sagovornike i sagovornice, Šorlija je sve, samo ne majstor.

Naš prvi sagovornik kaže da je Šorliju pronašao preko Facebook grupe „Majstori Sarajevo“, na preporuku.

“Ja sam se njemu javio i dogovorili smo se da mi napravi garažu. Cijena je bila 15.000 KM koje sam ja davao kako su radovi napredovali. Plaćao sam mu u gotovini“, kaže Zulić.

Nakon što je Šorlija, odnosno grupa ljudi koje on naziva svojim radnicima, ozidao garažu, i izlio gornju ploču, za koju nije isplanirao dovoljno jaku i veliku gredu koja je kasnije pukla, nastali su problemi.

„On nije dolazio na gradilište, nego je samo slao radnike, koje niko nije nadgledao. Gredu na garaži majstori su skratili kako bi uštedili na betonu. I naravno, takva konstrukcija nije izdržala i ona je propala“, dodaje Zulić.

Nakon propadanja konstrukcije na garaži naručilac posla je zvao Šorliju, koji se predstavlja kao vlasnik firme „Em & Aj“, koju nije moguće pronaći ni u jednoj bazi privrednih subjekata. Od Šorlije je tražio da izvrši popravke i izlije dodatnu gredu kako bi se ojačao objekat.

“On je pristao s tim da je zahtjevao da ja platim popravku jer je tvrdio da sam ja kriv a ne on kao izvođač radova. Tu sam ja rekao da neće nastaviti radove ako ne popravi”, priča Zulić.

Šorlija je nastavio radove. Kada je došlo do izgradnje krova za koji je Zulić uplatio i posljednjih 8.000 od dogovorenih 15.000 KM, primjetio je da je krov kriv.

Shvativši da objekat nije urađen adekvatno i prema dogovoru Zulić je zahtjevao da se radovi obustve i da mu se vrati novac. Zulić je insistirao da mu vrati makar novac za gredu koja je koštala 4,500KM.

„Dio novca mi je, nakon niza mojih poziva i insistiranja vratio. Ostatak, preko 3000 KM, samo za gredu, mi još duguje“, priča Zulić koji je kasnije bio primoran da unajmi drugu firmu i da ponovo plati preostale radove.

Nevzeta Zulić, ratna učiteljica, psihoterapeutkinja i pisac koja godinama živi u Njemačkoj, nadala se kako će ovog ljeta doći u porodičnu kuću u Vogošći koja će biti renovirana. To ju je trebalo koštati ukupno 25.000 evra, ali konačni račun je skoro uduplan. Najviše ju je koštala prevara Ramela Šorlije. Njemu je od dogovorenih 25.000 evra (za poslove izgradnje garaže, kompletnog renoviranja donjeg sprata kuće, postavljanje laminata na drugom spratu, izgradnju fasade, postavljanje oluka na čitavoj kući i drenažu oko kuće) isplatila ukupno 21.500 evra. Isplate je vršila u više navrata, svaki put nakon što bi je Šorlija pritiskao da to uradi, isključivo putem Western Uniona.

Kada joj je Šorlija tražio isplatu novca Nevzeta Zulić nije previše sumnjala, novac je slala nadajući se da će on biti iskorišten za šta je i namijenjen.

„Sve sam na njegovo lično ime slala, konstantno. Tako nas je stavljao pod pritisak: pošaljite novac, pošaljite novac, nemamo materijala, ne možemo dalje raditi, stalno nas je dovodio u te situacije, prijetio nam da će obustaviti radove ako mu se ne daju pare. To je užas, onda sam ja napisala jednu poruku i kažem – kakva je to sramota, vi ste otac djece da budete prevarant“, priča naša sagovornica ali njeno pozivanje na poštenje nije bilo od prevelike koristi.

*dokazi o uplati na Šorlijin lični račun

Šorlija je pojedine poslove obavljao, i to nekvalitetno, dok je dobijao novac kako bi prevarenim građanima stvorio privid da zaista radi svoj posao. Kada bi naručioci posla odlučili da prestanu sa uplatom novca dok se ne finaliziraju radovi, Šorlija je obustavljao radove smatrajući da je saradnja gotova. Neki građani su o tome pisali i na pomenutim grupama. To ga nije spriječilo da na društvenoj mreži Facebook konstantno objavljivao fotografije sa lokacija na kojima je gradio, s namjerom da privuče nove klijente.

„On je stao s radovima, on je samo tražio, mi smo rekli završite pa ćete dobiti novac. Nakon toga on nije htio ni dolaziti. Kad je dobio novac, upola je stao sa svim tim“, kaže Nevzeta Zulić. Kada je dobila informaciju od rodbine u Bosni i Hercegovini da na kući nije urađeno gotovo ništa iako je većinu novca uplatila, od Šorlije je tražila novac nazad, ali uzalud.

„On kaže da je on uložio 21 hiljadu evra u to, ali tu ništa nije urađeno. Sada se sve to mora skidati i prepravljati što je on uradio. To je čista prevara, to je strašno, nemoguće je da jedan iole pristojan čovjek uradi. Rekla sam mu – sramota radite u policiji, a takve stvari radite. Kako ga neko uopšte drži u policiji a kriminalne poslove obavlja i vara pošten narod“, priča Nevzeta.

Binasa Murić, samohrana majka dvoje djece prošla je sličan scenario tokom saradnje sa Šorlijom. Njena interpretacija njegovog ponašanja kompatibilna je sa izjavama drugih sagovornika pa je zaključak jasan – Šorlija ima jasnu šemu rada. Posao uraditi što jeftinije, stvoriti privid obavljenog posla, naplatiti što više od ukupne dogovorene cijene i nestati.

Prije dvije godine Binasa je željela napraviti novu tuš kabinu za potrebe njene slabo pokretne majke. Tražila je pouzdanog majstora koji bi je riješio muka. Oglas je postavila u Facebook grupi, nakon čega joj se Šorlija ubrzo javio.

Binasa je znala kakve radove želi, ali Šorlija ju je pokušao uvjeriti u druge opcije. Nakon njegovog insistiranja pristala je, a Šorlija je uz to nudio konstantne ponude dodatnih radova čija je vrijednost daleko iznad tržišnih.

„On mene nagovori da kupim to nekakvo dno koje košta 100KM i još neku lajsnu ne znam zašto, i on silikonira jedan dan pa će doći drugi dan da mi silikonira pa onda i treću boju silikona. Onda mi je pukao film, ja sam se s njim dogovorila da mi to zida, eventualno 2 kvadrata pločica jer se on predstavio kao keramičar, zna on to. On je govorio da će meni da uradi s jedne strane staklo koje je pokušavao da mi proda za 600,700KM, ja sam vidjela da to košta 200KM, onda je bilo opravdanja – e nije to ta cijena“, priča Murić.

Slično je bilo i sa promjenom bojlera. Šorlija je na svakom koraku prevarom pokušavao zaraditi. Klijente je uvjeravao da su im potrebni dodatni materijali, a kada bi od klijenata vidio inicijativu to je shvatao kao priliku za ekstra zaradu.

„Sledeće što je trebalo da uradi je da mi kupi jednu spravu koja se stavi na vodovod za regulaciju pritiska vode u kući. Bila je verzija od 30 i od 300KM, rekla sam kupi mi najskuplju jer mi je to strašno bitno, on je meni rekao da je kupio najskuplju“, dodaje Binasa.

Nakon što je instalirao uređaj Binasa je sa kutijom i deklaracijom proizvoda otišla do prodavnice koja prodaje tu vrstu opreme.

„Pitala sam koliko košta, rekli su mi 32KM“, dodaje Murić.

Radovi u kupatilu ubrzo su se pokazali kao neadekvatni, a Binasa je smatrala da bi se zbog poda u toaletu njena teško pokretna majka mogla povrijediti. Od Šorlije je tražila prepravke, što je on odbio.

„Rekla sam, nazovi me, vidi, pošto si dobio sve pare unaprijed, nisi ništa uradio kako smo se dogovorili, vratićeš mi minimum 200KM. I dam mu rok za to. Onda je on mene nazvao i rekao je l’ ti misliš da ti meni možeš da prijetiš? Ja sam bila toliko bijesna i zauzeta drugim stvarima, htjela sam da reagujem, ali nisam to uradila jer mi je došla snaha i rekla tako ti Allaha nemoj to da uradiš, ja kažem dobro neću“, dodaje naša sagovornica.

Posao policajca koristi za zastrašivanje

Većina sagovornika sa kojima smo pričali, osjeća nelagodu dok razgovara o Šorliji. Nije im svejedno što moraju da se zamjeraju policajcu. Oni koji nisu raspoloženi za razgovor su već uplašeni i razočarani u pravdu. Svjesni su da je Šorlija, kao sudski policajac, zaštićeniji od njih, a svoje stalno zaposlenje Šorlija ističe s dva razloga: postavljanja autoriteta i izgradnje povjerenja jer građani misle da ih policajac ne bi prevario.

Paralelno sa prevarama Šorlija je narušavao ugled sudske policije za šta je u tri navrata od januara 2022. do juna 2023. kažnjavan disciplinskim sankcijama koje su se uglavnom svodile na novčane kazne umanjenja iznosa plate. U jednoj od objavljenih prekršaja navedeno je da je odlukom Disciplinske komisije Sudske policije Federacije BiH 2023. Šorlija proglašen krivim jer je građanima uzimao novac u zamjenu za posredovanje u “legalizaciji” objekata, o čemu je ranije pisao Detektor.

Disciplinske sankcije, izvor: Detektor.ba

Disciplinske sankcije i ispovijesti naših sagovornika sugerišu da Šorlija ponašanjem derogira profesiju te narušava neke od osnovnih moralnih načela. Osim što se predstavlja kao osoba koja ima firmu, iako ne postoje podaci o registraciji, ne izdaje fiskalne račune čime oštećuje budžet, Šorlija krši i druge zakone.

U članu 74. Zakona o sudkoj policiji FBiH navedeno je da službenik “ne može obavljati dodatnu djelatnost uz naknadu, osim uz odobrenje direktora”.

Iako ne postoje dokazi u registrima privrednih subjekata da je firma „Em & Aj“ registrovana, u razgovoru za Infovezu Šorlija tvrdi da ima registrovanu kompaniju.

O tome da li je upoznat sa zakonskim propisom prema kojem kao sudski policajac ne može obavljati ovu vrstu djelatnosti bez saglasnosti direktora Šorlija nije želio govoriti.

Na pitanja isprva nije želio odgovarati navodeći da se radi o “privatnim stvarima”. Nakon nekoliko minuta uzvratio je poziv tokom kojeg je bio veoma neugodan, obraćajući se agresivnim tonom i služeći se psovkama.

“Zašto me zovete ako imate dokaze”, upitao je Šorlija. Odgovorili smo mu da poštujemo novinarsko pravilo druge strane, što ga je dodatno iznerviralo.

“Pa đe su vam dokazi j***** sunce? O čemu pričaš ba? O čemu pričaš ti?”, nastavio je Šorlija.

Potom je insistirao da mu damo adresu kako bi došao po dokaze, što smo zbog agesivnog tona i sigurnosnog rizika odbili. Razgovor je završio riječima: “J**** i tebe i tvoje dokaze i tvoju novinsku agenciju.“

Emailom smo se obratili Sudskoj policiji Federacije BiH. Pitali smo ih da li su upoznati sa biznisom njihovog zaposlenika Ramela Šorlije.

“Imajući u vidu da iz Vašeg e-maila proizilaze obilježja ponašanja službenika sudske policije koja su protivna pozitivnim propisima, Sudska policija u Federaciji Bosne i Hercegovine će putem Sektora za profesionalne standarde i unutrašnju kontrolu Sudske policije odmah pokrenuti i provjere vezane za iznesene navode, dio je odgovora iz Sudske policije Fedearcije BiH na pitanja o nezakonitim radovima njihovog uposlenika”, naveli su.

Dok čekamo epilog unutrašnje kontrole i reakcije nadležnih organa poput policije i tužilaštva, građanima savjet da dobro provjere majstore koje angažuju i da se o njima raspitaju prije dogovora. Svakako bi bilo pametnije tražiti fiskalni račun ili drugi oblik garancije za kvalitet obavljenih radova, kako bi naknadno, u slučaju loše izvedenih radova, mogli tražiti korekcije u skladu sa Zakonom o zaštiti potrošača. Građani moraju biti svjesni i da plaćanjem fizičkim licima bez ugovora, svjesno ili nesvjesno, podržavaju sivu ekonomiju.

Piše: Slađan Tomić, redakcija