Serijal „DEP-OT“: Prljavi novac na regionalnom smetlištu – II dio

Serijal „DEP-OT“: Prljavi novac na regionalnom smetlištu – II dio

Nakon što smo objavili prvi dio priče: Serijal „DEP-OT“: Prljavi novac na regionalnom smetlištu, reakcije uprave preduzeća su bile bjesomučne, a kao š

MULJAŽE SA ZEMLJOM U HERCEGOVINI Kako je zagrebački preduzetnik na rodnoj grudi pokraden za 6,9 miliona maraka
Brat Vlade Đajića u milionskom kriminalu?
Gradonačelnik Trebinja punici (71) dao državnu zemlju u zakup na 20 godina

Nakon što smo objavili prvi dio priče: Serijal „DEP-OT“: Prljavi novac na regionalnom smetlištu, reakcije uprave preduzeća su bile bjesomučne, a kao što je i obično slučaj na našim prostorima, oni „najslabiji“ su prvi platili cijenu. Radnici koji su na deponiji vršili izdvajanje otpada poslati su kućama jutro poslije objavljivanja teksta, a uprava je ponovo pokušala da ih angažuje putem firme „Grand“, koja nije pristala na uslove koje je DEPOT tražio od njih, pa od ugovora, makar još uvijek, nema ništa. Izvorni našeg portala otkrivaju da firmi „Grand“ nije bilo isplativo da angažuje radnike po osnovu ugovora o radu. Trenutno na deponiji niko ne izdvaja otpad, ali kako saznajemo, DEPOT traži rješenje.

Nedugo potom, nastradali su i mašinisti na deponiji (koji se sumnjiče da su našoj redakciji poslali snimak neprijavljenih radnika), koji prvi put nakon 19 godina postojanja preduzeća nisu dobili stimulaciju na platu u iznosu od 10 odsto! Stimulacija se dobija na prijedlog upravnika preduzeća (Marko Balaban), a potpisuje je direktor (Željko Savić) i ona se praktično svakog mjeseca podrazumijevala tokom prethodnih 19 godina.

Međutim, ovdje nezakonitosti tek počinju. Naime, tadašnji direktor Novo Grujić nezakonito je otpustio radnika Davida Kelečevića, koji je nakon toga tužio i na sudu dobio DEP-OT! Grujić je mimo zakona otpustio Kelečevića i time oštetio preduzeće za više od 30 000 konvertibilnih maraka, računajući glavni dug i zatezne kamate!

U presudi Okružnog suda u Banjaluci od 6.9.2022. navodi se da je tužiocu nezakonito prestao radni odnos, jer u momentu prestanka radnog odnosa Kelečević nije imao navršenih 65 godina života, dok Kelečević u trenutku uručivanja rješenja o prestanku radnog odnosa nije imao 65 godina života, nego gotovo godinu i po manje.

David Kelečević za naš portal kaže da to nije bio prvi put da su ga pokušali nezakonito otpustiti i da je on direktora odmah upozorio da će tužiti preduzeće.

Nakon što su prvi put odustali jer sam im zaprijetio tužbom, mislio sam da je slučaj završen. Međutim, oni su očigledno moje radno mjesto namijenili drugoj osobi, pa sam 17.6.2019. dobio otkaz. Želim da naglasim da sam ja pokušao da čitav sporim riješim preko Agencije za mirno rješavanje sporova, ali nije išlo. Tada sam tužio DEP-OT i kao što vidite, sud je presudio u moju korist“, ističe Kelečević.

Iz DEPOT-a se ne osvrću previše na presudu suda nego izražavaju žaljenje što pravnih lijekova više nije bilo.

David Kelečević je ispunio uslove za starosnu penziju i isplaćena mu je otpremnina, a tek kada je stekao status penzionera podnio je Tužbu za povredu prava iz radnog odnosa. Sud je presudom uvažio tužbu Kelečevića i time utvrdio da imenovani može istovremeno imati status penzionera i status zaposlenog. Protiv te presude nije se mogla izjaviti revizija zbog vrijednosti spora, a za ostale vanredne pravne lijekove nije bilo zakonskih uslova“, objašnjava v.d. direktora DEPOT-a Željko Savić i dodaje da su nakon prestanka radnog odnosa Kelečevića u DEPOT-u spojeni poslovi redovne nabavke i javnih nabavki u jedno radno mjesto i na to radno mjesto je, kako tvrdi, raspoređena radnica sa odgovarajućim stručnim kvalifikacijama.

Interesantno je da Savić ne govori zašto Novo Grujić nikada nije odgovarao za nezakonitosti koje je sprovodio, nego upravo suprotno – nagrađen je abnormalno visokim platnim koeficijentom.

Platili zemljište kojeg nisu kupili

 

Ipak, daleko najveći skandal do sada desio se nedavno, tačnije prije manje od pola godine. Naime, kada je DEP-OT osnivan Grad Banja Luka je dao zemljište u vrijednosti od oko 65 odsto ukupnih akcija preduzeća, nakon čega je određeno da DEP-OT treba da plati 2.66 miliona KM kako bi zemljište regionalne deponije u Ramićima prešlo u njegovo vlasništvo, što je DEP-OT i uradio, nakon čega je na zemljištu izgradio svoje objekte u skladu sa odobrenjima Ministarstva za prostorno uređenje, građevinarstvo i ekologiju. Ovdje je važno istaći da je predmetno zemljište uvijek bilo gradsko, ali je, prije nego što ga je DEP-OT isplatio, preduzeće „Čistoća“ a.d. Banja Luka imala pravo korišćenja, pa je stoga „Čistoća“ bila i upisana kao korisnik, a ne kao vlasnik.

Prilikom osnivanja DEPOT-a, Banjaluka je povukla ranije dato pravo korišćenja i pravo vlasništva nad zemljištem je Rješenjem Komisije za izlaganje nepokretnosti od 30.11.2016. godine pripalo DEPOT-u sve do prve tužbe preduzeća „Čistoća“, odnosno presude Okružnog suda u Banjaluci 9.6.2022. godine. U osnovi, presudom se određuje da je DEP-OT nosilac prava korištenja radi građenja, što i RUGIP navodi u svom rješenju iz 2020. godine. Predsjednik sudskog vijeća u ovom slučaju bila je Sanja Stefanović.

Sud je u potpunosti ignorisao činjenicu da je DEP-OT stekao pravo vlasništva, odnosno otkupio gradsko zemljište, a cijenu svega plaćaju građani gradova i opština koji su osnivači preduzeća. Ovdje je bitno istaći da je većinski vlasnik „Čistoće“ kontroverzni biznismen Mladen Milanović Kaja, koji se u javnosti često dovodi u vezu sa aktuelnim gradonačelnikom Banjaluke Draškom Stanivukovićem, dok je direktor DEPOT-a u tom periodu bio upravo Novo Grujić.

Iz DEPOT-a navode da se po pitanju vlasništva Regionalne deponije u Ramićima trenutno vodi pet postupaka.

„Radio se o vanparničnom postupku kod Osnovnog suda, upravnom sporu kod Okružnog suda, upravnom sporu kod Okružnog suda Banjaluka po tužbi za ispitivanje zakonitosti rješenja o upisu nekretnina u korist Čistoće, spor po tužbi Čistoće za predaju u posjed kod Okružnog privrednog suda u Banjaluci i pred Vrhovnim sudom Republike Srpske gdje se vodi postupak radi ispitivanja zakonitosti presude Okružnog suda Banjaluka na osnovu koje je izvršen upis vlasništva nad deponijom u korist Čistoće“, ističu u DEPOT-u.

Piše: Stefan Blagić