Nakon četiri održane javne rasprave, ministar rekao ŠTA bi se moglo izmijeniti u prijedlogu zakona o kriminalizaciji klevete: “Samo to?”

Nakon četiri održane javne rasprave, ministar rekao ŠTA bi se moglo izmijeniti u prijedlogu zakona o kriminalizaciji klevete: “Samo to?”

Održane su četiri javne rasprave u vezi sa Nacrtom izmjena i dopuna Krivičnog zakonika Republike Srpske. Gotovo svi učesnici na javnim raspravama odbi

Čekajući Šmita ili “višu silu”: Opozicija protiv kriminalizacije klevete
Pritisci na novinare i borba sa vetrenjačama
Vlast u Srpskoj želi direktno da ugrozi slobodu govora

Održane su četiri javne rasprave u vezi sa Nacrtom izmjena i dopuna Krivičnog zakonika Republike Srpske. Gotovo svi učesnici na javnim raspravama odbili su pomenute izmjene smatrajući ih udarom na slobodu riječi i govora te da će predložene izmjene uticati na rad profesionalnih medija.

Podsjetimo javne rasprave održane su u Banjaluci, Istočnom Sarajevu, Bijeljini i Trebinju. Sa svih rasprava novinari su demonstrativno napuštali prostorije, jer nisu željeli da raspravljaju o ovakvom nacrtu Zakona. Resornom ministru su predavali komentare na sporni Zakon, tražeći da bude povučen iz dalje procedure.

Ministar pravde Republike Srpske Miloš Bukejlović nakon jučerašnje rasprave u Trebinju izjavio je kako očekuje da će nakon javnih rasprava biti smanjene novčane kazne za krivična djela protiv časti i ugleda, koje su predviđene Nacrtom izmjena i dopuna Krivičnog zakonika Republike Srpske.

Bukejlović je tokom javne rasprave o Nacrtu izmjena i dopuna Krivičnog zakonika Republike Srpske u Trebinju rekao da je ta, kao i prethodne tri javne rasprave, bila otvorena za sve zainteresovane i za diskusiju i da će biti uzete u razmatranje sve usmene i pismene sugestije dobijene tokom ovih skupova.

“Na nama je sada da izradimo izvještaj o sprovedenoj javnoj raspravi gdje ćemo obrazložiti sve razloge o prijedlozima koji budu uključeni u tekst prijedloga zakona, ali i razloge zbog kojih nismo inkorporirali određene prijedloge”, naveo je Bukejlović.

Bukejlović je najavio da će nakon toga biti održan niz sastanaka na kojima će biti razmatrani dostavljeni prijedlozi, da bi na nekom od narednih zasjedanja Narodne Skupštine Republike Srpske pred poslanicima mogao da se nađe tekst prijedloga tog zakonskog rješenja.

Podsjetimo da je juče održana međunarodna naučno-stručna konferencija “Uvreda i kleveta u pravu Republike Srpske i zemalja regiona” u Narodnoj skupštini RS.

Prof. dr Ljubinko Mitrović, bivši Ombudsman za ljudska prava BiH i moderator konferencije, rekao je da se u predloženom tekstu Nacrta zakona o kleveti i uvredi on vidi nekoliko stvari koje ne mogu proći i protiv je ovakvog Nacrta.

“Kazne su neprimjereno visoke, kao i sam način propisivanja kazne. U trenutnom krivičnom zakoniku ni za jedno krivično djelo nemamo propisane raspone kazne. Ovdje imamo propisane raspone i tehnički mi to nije u redu. To sam prije nekoliko dana rekao i ministru pravde. Sa druge strane dobro treba razmisliti o načinu pokretanja postupaka. Jako je diskutabilno da krivično gonjenje ide po prijedlogu, a ne po privatnoj tužbi. Zašto bi država bila ta koja bi gonila nekoga za uvredu mene, na primjer”, pojasnio je Mitrović. Dodaje da kad kaže država misli na policiju i tužilaštvo.

“Za predloženi tekst ja nisam i tražim izmjene”, rekao je Mitrović.

Vesna Alaburić, ugledna advokatica iz Zagreba, rekla je u intrevjuu za BUKU da ukoliko ovaj krivični zakon  zaista bude usvojen u ovom tekstu on jako sužava slobodu medija i zaista predstavlja veliku opasnost za novinarski posao.

“Po sadašnjem prijedlogu, nažalost da i to je velika opasnost zato što se ne uvažava kriterij javnog interesa. Dakle postoji pravni standard da i političari imaju pravo na zaštitu privatnosti, ali postoji sljedeći pravni standard, to ne vrijedi za sve one situacije koje su od nekakvog javnog interesa. Kako političar zapošljava svoju djecu, da li njegova imovina odgovara visini prihoda njega i članova njegove porodice, sve su to teme od javnog interesa i novinari o tome moraju slobodno pisati, izvještavati. Naravno da je važno da te informacije budu tačne, ali je opet i normalno da novinar nekad neće biti u situaciji da sa stopostotnom sigurnošću utvrdi istinitost neke informacije, ali činjenica da je on istražio sve što je mogao, da je razgovarao sa svim relevantnim izvorima, da je tražio oglašavanje druge strane i da ne nabrajam sve druge elemente u obavljanju novinarskog posla, ako je dakle tako obavio posao i radi se o temi od javnog interesa novinar mora biti oslobođen i ne smije trpiti štetne posljedice zbog toga”, rekla je Alaburić.

(Buka)